Beograd

Beograd je glavni grad Srbije, smešten je na ušću Save u Dunav i jedan je od najstarijih gradova u Evropi. U Beogradu živi oko 1.8 miliona stanovnika, prostire se na oko 3.6% teritorije Srbije, a u njemu živi 15.8% stanovništva Srbije.
Beograd je, takođe, centar obrazovanja, srpske kulture i nauke. Tu se nalazi Srpska akademija nauka i umetnosti, osnovana 1886. godine, zatim Narodna biblioteka Srbije, osnovana 1832. godine, Narodno pozorište, osnovano 1869. godine, Narodni muzej, osnovan 1841. godine. Beograd je i sedište Beogradskog univerziteta i Univerziteta umetnosti. Važnije destinacije u Beogradu su Knez Mihailova ulica i beogradski park Kalemegdan.
Jedan od najstarijih i, istovremeno, najlepših delova Beograda je Knez Mihailova ulica, smeštena u "Srpskoj varoši". Ovaj deo Beograda je prvi počeo da se gradi po ugledu na evropske trgovačke centre. Arhitektura Knez Mihailove ulice, po koncepciji i oblikovanju, u celini pripada evropskom eklektičkom stilu 19. veka. U njoj je, prema estetskim shvatanjima toga vremena, trebalo da se stekne i sjedini sve najbolje što su stvorili istorijski stilovi. Većina zgrada je u neorenesansnom stilu. Graditelji Knez Mihailove ulice nisu poznati. Poznati su samo neki od arhitekata koji su projektovali zgrade podignute posle 1880. godine.
Kalemegdan je najveći beogradski park. Istovremeno je i najznačajniji kulturno-istorijski kompleks u kojem dominira Beogradska tvrđava iznad ušća Save u Dunav. Naziv Kalemegdan odnosi se samo na prostorni plato oko tvrđave koji je osamdesetih godina 19. veka pretvoren u park. Plato je, dok je tvrđava bila glavno vojno uporište Beograda, služio da se neprijatelj osmotri i sačeka za borbu; zbog toga i njegovo ime potiče od turskih reči kale - tvrđava i megdan - borba. Turci su Kalemegdan nazivali i Fićir-bajir što znači "breg za razmišljanje". Pre Prvog svetskog rata Kalemegdanski park završavao se na mestu gde su sada kamene stepenice (vode prema donjoj terasi). Zemljište iza ovih stepenica bilo je sve do 1929. potpuno neuređeno i obraslo korovom. Posle 1931. parkovske površine proširene su i na Gornji grad. U parku je postavljeno više spomenika poznatim kulturnim i javnim radnicima. Na Kalemegdanu se nalaze Vojni muzej, Prirodnjački muzej, Umetnički paviljon "Cvijeta Zuzorić", Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture, zoološki vrt, dečiji zabavni park, veći broj sportskih igrališta i ugostiteljskih objekata.
Važni telefoni
Više informacija o Beogradu možete dobiti ovde.
<< nazad